Historijat škole

Formirana augustovskom odlukom Skupštine opštine Gračanica, nosila naziv Todora Panića (što je u skladu sa tadašnjim političkim tedencijama), počela je raditi 10.09.1959. Veliki udio u njenom formiranju, pored ostalih, imali su:

1. Pašaga Mandžić,
2. Dr Mustafa Kamarić,
3. Asim Dževdetbegović, tadašnji presjednik Opštinske skupštine,
4. Ahmed Ćatić,
5. Refik Hukić,
6. Muhamed Kešetović...

Narasle potrebe za nastavak školovanja sem u Školi učenika u privredi odvodili su naše osmoškolce u Tuzlu, Doboj i dalje, što je za mnoge ekonomski bilo jedva izvodljivo ili nikako, a gimnazija, kao "teoretska" škola, nije bila skupa, niti je prijetila hiperprodukcijom određenih profila. Zato se pristupilo baš otvaranju opće gimnazije.
Nacionalni sastav učenika, ili, bolje rečeno, nacionalno izjašnjavanje izgledalo je:
u Ia za srpsku nacionalnost 20,3 neopredjeljena i jedan hrvatska. U Ib 15 srpske, jedan češke i 9 neopredjeljeno. U II razredu je 7 učenika srpske i 6 neopredjeljeno.

Socijalni sastav u sva tri razreda izgledao je ovako:
23 učenika bili su djeca zemljoradnika ili onih bez posla, što su upisani kao nezaposleni ili domaćice, 12 učenika kao djeca službenika, 9 kao djeca radnika, 8 djeca privatnika, a ostali učenici su bili djeca penzionera, učitelja, zanatlija sa radnom snagom i sl.

Školske 1959./60. predavali su:

Srpskohrvatski jezik - Danica Prodanović, prof., razrednik II razreda
Ruski jezik - Danica Prodanović, prof.
Likovno vaspitanje - Danica Prodanović, prof.
Francuski jezik - Milija Babović, nastavnik srpskohrvatskog i francuskog jezika, kasnije prof. filozofske grupe predmeta i prvi direktor
Biologija, Geografija - Katica Anočić, prof., rezrednik Ib
Matematika, Fizika - Vaso Knežević, nast.
Istorija, Osnovi društvenog uređenja FNRJ - Milutin Petrović, prof.
Latinski jezik - Milutin Petrović, prof.
Fizičko i muzičko nijebilo zastupljeno a ni obavezno.

Na kraju školske godine prvi razred je završilo 46 učenika, 2 učenika su izgubili godinu, 3 napustila školu, jedan neocjenjen.

Učenici upisani u prvi razred mahom su bili rođeni 1944. (18), 1943. (13), 1942. (3), 1941. (3), 1940. (3). Što se tiče prostora, nastava je izvođena u dvije školske zgrade (jedna je bila novizgrađena montažna), male učionice s "namazanim" podom zimi su grijale "kraljice". Nastava tehničkog odgoja obrazovanja izvođena je u radionici O.Š. "Hasan Kikić", smještenoj u Domu DTV "Partizan", Škola je raspolagala biblioteškim fondom od 300 knjiga. Udžbenika mahom nije bilo. Radilo se u jednoj smjeni. Opremljenost učilima i tzv. kabinetska nastava postojala je višena papiru, iako joj je "pokrovitelj" bila Ciglana u Sočkovcu.
Učenici su morali ići na tzv. proizvodni rad u trajanju od 15 dana.

U decembru 59. počeo je da radi Školski odbor u sastavu: Šabić Sejdo, presjednik, Milija Babović, sekretar, Danica Prodanović, prof., Derviš Trtak, Behija Kamarić, blagajnik, Stojan Maksimović, Zehra Dževdetbegović, Ljubinka Jovanović i Akelina Švab (učitelj, vršila dužnost sekretara i "režisera").

Vremenom, Gimnazija raste zajedno sa gradom, prolazeći razne mijene i 1975. "utapa" se u srednjoškolski centar (motivacija onih koji su radili na njenom demontiranju glasila je da školuje djecu elite), ali profilira srednjoškolce sve do 1983. Tada nestaje gimnazije (jer je Šuvar s drugovima imao bezbroj varijanti za radnička zanimanja, od krojača džepova na muškom odjelu donanosivača pjene na mušku bradu), nastupa srednje usmjereno obrazovanje u okviru Srednjoškolskog centra "Todor Panić", međutim, 1990./91. bivaju upisana dva odjeljenja matematičke.
Ponovna animacija Gimnazije slijedi šk. 91./92., kada su upisana 4 odjeljenja. Poslije toga do danas upisuje svake godine 4 ili 5 odjeljenja, što joj omogućava da egstira kao samostalna škola.