Historijat škole

Formirana augustovskom odlukom Skupštine opštine Gračanica, nosila naziv Todora Panića (što je u skladu sa tadašnjim političkim tedencijama), počela je raditi 10.09.1959. Veliki udio u njenom formiranju, pored ostalih, imali su:

1. Pašaga Mandžić,
2. Dr Mustafa Kamarić,
3. Asim Dževdetbegović, tadašnji presjednik Opštinske skupštine,
4. Ahmed Ćatić,
5. Refik Hukić,
6. Muhamed Kešetović...

Narasle potrebe za nastavak školovanja sem u Školi učenika u privredi odvodili su naše osmoškolce u Tuzlu, Doboj i dalje, što je za mnoge ekonomski bilo jedva izvodljivo ili nikako, a gimnazija, kao "teoretska" škola, nije bila skupa, niti je prijetila hiperprodukcijom određenih profila. Zato se pristupilo baš otvaranju opće gimnazije.
Nacionalni sastav učenika, ili, bolje rečeno, nacionalno izjašnjavanje izgledalo je:
u Ia za srpsku nacionalnost 20,3 neopredjeljena i jedan hrvatska. U Ib 15 srpske, jedan češke i 9 neopredjeljeno. U II razredu je 7 učenika srpske i 6 neopredjeljeno.

Socijalni sastav u sva tri razreda izgledao je ovako:
23 učenika bili su djeca zemljoradnika ili onih bez posla, što su upisani kao nezaposleni ili domaćice, 12 učenika kao djeca službenika, 9 kao djeca radnika, 8 djeca privatnika, a ostali učenici su bili djeca penzionera, učitelja, zanatlija sa radnom snagom i sl.

Školske 1959./60. predavali su:

Srpskohrvatski jezik - Danica Prodanović, prof., razrednik II razreda
Ruski jezik - Danica Prodanović, prof.
Likovno vaspitanje - Danica Prodanović, prof.
Francuski jezik - Milija Babović, nastavnik srpskohrvatskog i francuskog jezika, kasnije prof. filozofske grupe predmeta i prvi direktor
Biologija, Geografija - Katica Anočić, prof., rezrednik Ib
Matematika, Fizika - Vaso Knežević, nast.
Istorija, Osnovi društvenog uređenja FNRJ - Milutin Petrović, prof.
Latinski jezik - Milutin Petrović, prof.
Fizičko i muzičko nijebilo zastupljeno a ni obavezno.

Na kraju školske godine prvi razred je završilo 46 učenika, 2 učenika su izgubili godinu, 3 napustila školu, jedan neocjenjen.

Učenici upisani u prvi razred mahom su bili rođeni 1944. (18), 1943. (13), 1942. (3), 1941. (3), 1940. (3).
1. Delić Rizah Hasib 5. 1. 1944. Malešići
2. Dragičević Miloš Božo 12. 6.1941. Karanovac
3. Kamarić Behija Zaim 25. 4. 1944. Gračanica
4. Mulabećirović Rešad Mehmedalija 24. 8. 1943. Gračanica
5. Popović Mirko Momir 19. 2. 1943. Gračanica
6. Rešidbegović Hidajeta Sejdo 27. 3. 1943. Gračanica
7. Šabić Nedžad Sejdo 1. 2. 1943. Gračanica
8. Šabić Safet Muhamed 3. 10. 1941. Gračanica
9. Škiljić Taib Ahmet 7. 2. 1943. Gračanica
10. Zildžić Muharem Hasan 15. 1. 1943. Gračanica
11. Žuža Spasoje Jovan 18. 1. 1941. Gračanica
12. Đurđević Milovan Đorđe 10. 5. 1940. Kijevac, Tuzla
13. Latifović Abdulferhat Hasan 11. 4. 1942. Jusići, Zvornik
14. Pantelić Mara Loznica
Što se tiče prostora, nastava je izvođena u dvije školske zgrade (jedna je bila novizgrađena montažna), male učionice s "namazanim" podom zimi su grijale "kraljice". Nastava tehničkog odgoja obrazovanja izvođena je u radionici O.Š. "Hasan Kikić", smještenoj u Domu DTV "Partizan", Škola je raspolagala biblioteškim fondom od 300 knjiga. Udžbenika mahom nije bilo. Radilo se u jednoj smjeni. Opremljenost učilima i tzv. kabinetska nastava postojala je višena papiru, iako joj je "pokrovitelj" bila Ciglana u Sočkovcu.
Učenici su morali ići na tzv. proizvodni rad u trajanju od 15 dana.

U decembru 59. počeo je da radi Školski odbor u sastavu: Šabić Sejdo, presjednik, Milija Babović, sekretar, Danica Prodanović, prof., Derviš Trtak, Behija Kamarić, blagajnik, Stojan Maksimović, Zehra Dževdetbegović, Ljubinka Jovanović i Akelina Švab (učitelj, vršila dužnost sekretara i "režisera").

Vremenom, Gimnazija raste zajedno sa gradom, prolazeći razne mijene i 1975. "utapa" se u srednjoškolski centar (motivacija onih koji su radili na njenom demontiranju glasila je da školuje djecu elite), ali profilira srednjoškolce sve do 1983. Tada nestaje gimnazije (jer je Šuvar s drugovima imao bezbroj varijanti za radnička zanimanja, od krojača džepova na muškom odjelu donanosivača pjene na mušku bradu), nastupa srednje usmjereno obrazovanje u okviru Srednjoškolskog centra "Todor Panić", međutim, 1990./91. bivaju upisana dva odjeljenja matematičke.
Ponovna animacija Gimnazije slijedi šk. 91./92., kada su upisana 4 odjeljenja. Poslije toga do danas upisuje svake godine 4 ili 5 odjeljenja, što joj omogućava da egstira kao samostalna škola.